Rije\u010dka Delta je nasipani, nikad nastanjeni i rijetko posje\u0107eni teritorij grada Rijeke. Trokutastog je oblika, nastala kroz burna stolje\u0107a razvoja Rijeke i Su\u0161aka. \u00a0“Izrezana” je od kopna tokom rijeke Rje\u010dine, Mrtvim Kanalom i Jadranskim morem. Nalazi se u samom epicentru Rijeke te jo\u0161 uvijek predstavlja “prostor izme\u0111u”: izme\u0111u Rijeke i Su\u0161aka, izme\u0111u rijeke i mora, izme\u0111u luke i grada, izme\u0111u politike i infrastrukture, izme\u0111u namjena i uvjeta kori\u0161tenja… Prostor izme\u0111u \u010de\u017enje i mita, u pravom smislu tipi\u010dno rije\u010dki \u201cIn Between\u201d teritorij. Svakog jutra ulazim na ovaj teritorij, na putu do svog arhitektonskog biroa na adresi Delta 5, koji se nalazi u starom skladi\u0161tu i tvornici vina \u201cIstravino\u201d. \u010cesto pritom pomislim i pitam se: \u201c Da je mo\u017eda nekim \u010dudom izveden legendarni Turinin projekt plivali\u0161ta na Delti ovaj se hangar s betonskim tankovima za skladi\u0161tenje vina nikada ne bi izveo, ja ne bih imao priliku ovdje boraviti, a tko zna kako bi moja Rijeka izgledala?\u201d.<\/p>\n
Ovih dana objavljen je razgovor<\/a> kojeg sam vodio s Davidom Kabalinom, ro\u0111enim Rije\u010daninom, \u010dlanom uredni\u0161tva legendarnog \u010dasopisa \u010covjek i Prostor – \u010cIP, \u010dasopisa o arhitekturi koji danas izlazi u \u201con-line\u201d izdanju, uz kojeg sam 70-ih i 80-ih godina dvadesetog stolje\u0107a odgojen i rastao. Razgovor me potaknuo da danas poka\u017eem neke priloge i slike koje imam u svojoj arhivi, a u cilju razmjenjivanja nekih davno pro\u0161lih, za neke nepoznatih, za neke zaboravljenih, a za neke pak nikad obja\u0161njenih vremena i doga\u0111aja.<\/p>\n Pro\u0161ireno u\u0161\u0107e vodotoka Rje\u010dine, poznato po toponimu Delta, vi\u0161e je stolje\u0107a predmet brojnih urbanisti\u010dkih analiza i razmatranja. Delta je danas tek neznatno modificirana i nadosipana te se koristi dijelom za parkiranje vozila, dijelom kao lu\u010dko skladi\u0161te drva i kamena. Posljednjih dvadesetak godina traje apsurdan urbanisti\u010dki presedan gdje Luka i Lu\u010dka uprava<\/a> neovisno od Grada razvijaju “developerski” projekt izgradnje Delte i Porto Baro\u0161a. U nedostatku konkretnih ideja i vizije, daleko od o\u010diju javnosti, po\u010detkom 90-ih na Delti je izgra\u0111en glavni gradski kolektor i pro\u010di\u0161\u0107iva\u010d fekalija za koga je nasipan dio novog kopna i izvedena prikladna gra\u0111evina s upravnom zgradom Vodovoda i kanalizacije<\/a>.<\/p>\n Premda je prostor same Delte neizgra\u0111en, uz obje obale vodotoka Rje\u010dine postoje najraniji tragovi protourbanih naselja koji datiraju ve\u0107 iz paleolita i neolita, poput keltskog naselja Tarsatica na trsatskom brijegu i naselja Tarsata ilirskog plemena Liburna u prirodnoj luci uz obalu, na mjestu dana\u0161njeg Mrtvog kanala. U kasnijem razvoju, u doba rimskog cara Cezara Oktavijana, zapo\u010dinje urbani razvoj anti\u010dkog\u00a0 grada. Poput ranijeg liburnijskog naselja, anti\u010dki grad razvio se uz zapadnu obalu Rje\u010dine i to na prostoru dana\u0161njeg Starog grada, a Delta je ponovo ostala neizgra\u0111en prostor premda se uz kopnenu obalu dana\u0161njeg Mrtvog kanala smjestila anti\u010dka luka. Takvo stanje uglavnom se zadr\u017ealo sve do dana\u0161njih dana, \u010dak i nakon intenzivne izgradnje Rijeke i Su\u0161aka kroz stolje\u0107a.<\/p>\n Progla\u0161enjem slobodne plovidbe Jadranom 1717. godine, Karlo VI unio je sna\u017ean zamah u razvoj jadranskih luka. Grad i luka Rijeka bilje\u017ee po\u010detak svog razvoja kao moderne trgova\u010dke luke od 1719. godine kada ju Karlo VI progla\u0161ava slobodnom lukom. Va\u017ean je utjecaj merkantilisti\u010dke ideje i strategije \u2013 bogatstvo dr\u017eave stvara se gomilanjem novca koji je generiran kroz izvoz roba u druge dr\u017eave, nasuprot ideje o prodaji na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu. Takav razvoj dodatno je potaknut Patentom iz 1725. godine, kojim se odobravaju nove carinske olak\u0161ice za vanjskotrgovinska kretanja preko luke Rijeka. K\u0107er Karla VI Marija Terezija nastavila je takvu razvojnu politiku u duhu merkantilizma, te je donijela niz akata u funkciji poticanja razvoja trgovine i pomorstva.<\/p>\n Nakon Austrougarske nagodbe 1867. godine i stvaranja dvojne monarhije, kao posljedice burnih politi\u010dkih doga\u0111anja sredinom 19. stolje\u0107a, rije\u010dka luka postaje glavni vanjskotrgovinski pravac za ukupno Ma\u0111arsko gospodarstvo. Dolaskom rije\u010dke luke pod Ma\u0111arsku vlast po\u010dinje vrijeme sna\u017enog i ubrzanog razvoja koje traje sve do Prvog svjetskog rata, a ovo razdoblje mo\u017ee se smatrati jednim od najuspje\u0161nijih u ukupnom povijesnom razvoju. U tom periodu dolazi do prenamjene djela korita Rje\u010dine u prostor Mrtvog kanala i kanaliziranjem toka rijeke uz isto\u010dnu su\u0161a\u010dki obalu. Ovim je infrastrukturnim zahvatom stvoren teritorij Delte.<\/p>\n Doga\u0111aj koji je pridonio unapre\u0111enju lu\u010dke djelatnosti u Rijeci bio je proboj Sueskog kanala 1869. godine. Prvi svjetski rat, te posljedi\u010dno zatvaranje Otrantskog prolaza, sna\u017eno su negativno utjecali na rije\u010dku luku, a vrlo je nepovoljna bila i poslijeratna makroekonomska i politi\u010dka situacija nastala raspadom Austrougarske monarhije. Raspad Austrougarske monarhije za rije\u010dku se luku najvi\u0161e negativno o\u010ditovao kroz nedostatak dotada\u0161njeg politi\u010dki homogenog zale\u0111a, \u0161to je u ekonomskom smislu dovelo do izoliranosti luke u odnosu na vlastito prirodno zale\u0111e. Zna\u010denje rije\u010dke luke i pomorskog gospodarstva zamire pod talijanskom upravom, no su\u0161a\u010dki lu\u010dki bazeni Delta i Baro\u0161 u sastavu kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca preuzimaju dotada\u0161nju va\u017enost jedinstvene rije\u010dke luke te se grad Su\u0161ak intenzivno razvija. Drugi svjetski rat ponovno je sna\u017eno negativno utjecao na rije\u010dku luku, a nakon njega uslijedile su dvije faze obnove do 1960. godine, te buran daljnji razvoj u slo\u017eenim politi\u010dkim i ekonomskim odnosima toga vremena.<\/p>\n\n\t\t