Idis Turato — Delta 5, Rijeka, Hrvatska — idis@turato.hr

Od Utopije Do Bundeve Mickey Mousa

Svatko tko je ikada bio na Floridi vrlo je vjerojatno posjetio Walt Disney World i njegov EPCOT centar, kolosalnu geodezijsku kuglu, s velikom tematskom izložbom koja dnevno ugošćuje na tisuće ljudi različite dobi i uzrasta. EPCOT je skraćenica za “Experimental Prototype Community of Tomorrow” (Eksperimentalni prototip sutrašnje zajednice) te je izvorno zamišljen kao futuristički model zajednice utemeljene na utopijskoj ideji zajedničkog života, bez automobila i privatnog vlasništva. Velik dio zasluge za dizajn tematskog parka dolazi ravno od Buckminster Fullerovih ideja i crteža, uključujući i masivne geodezijske kupole i megastrukture uz koje se danas nalazi i taj zabavni park.

Prema riječima samog Walt Disneya EPCOT je trebao kanalizirati različite ideje i istraživanja u visokim tehnologijama, te moderirati odnose koji su nastajali i razvijali se širom kreativnih centara američke industrije. EPCOT je planiran kao zajednica budućnosti, koja nikada ne bi bila dovršena, platforma i mjesto otvoreno za nova testiranja, eksperimente u novim tehnologijama, koje pokazuje nove tendencije, materijale i sustave budućnosti. EPCOT je trebao biti izlog u svijet genijalnosti i mašte američkog slobodnog poduzetništva.

Disneyeva originalna vizija bila je model za zajednicu koja bi ujedno bila i stalni dom za dvadeset tisuća stanovnika, veliki pilot-projekt koji je trebao izmijeniti navike života u gradovima, ponuditi drugačiji pogled na prostorno planiranje te reorganizirati odnose rada i slobodnog vremena stanovnika tematskog grada-parka. Projekt EPCOT bio je mješavina Ebenezer Howardovog  zelenog grada i parka zabave. Izgrađen i planiran u obliku velikog kruga, projekt je u svom centru sadržavao tvrtke i njihove velike poslovne prostore, s društvenim sadržajima, školama i sportskim borilištima oko njih, te stambenim zgradama i stanovima na perimetru velikog zelenog kruga.

Zajednica EPCOT bila je zamišljena tako da stanovnici tematskog-grada-parka isto tako budu gledani i promatrani od strane posjetitelja parka. Stanovnici bi također testirali i u realnom životu ispitivali upotrebnu vrijednost i učinkovitost raznih proizvoda, brojnih tehnoloških pomagala stvorenih od strane američkih kreativnih industrija. Disney bi tako koristio empirijske podatke dobivene kroz svakodnevno korištenje, davao korisnu povratnu informaciju proizvođačima, ali i dopunjavao svoju banku podataka i patenata. Disney je kroz projekt EPCOT prvi uveo metodu učenja kroz direktno iskustvo. Smisao grada trebala je biti življenje mogućnosti koje stvaraju nove tehnologije, stvaranje specifičnog, poticajnog mjesta sretnih ljudi koji će pomoći ubrzanom razvoju svijeta.

Danas je EPCOT samo blijeda slika izvornih ambicija Walt Disneya. EPCOT je danas prije tematski park nego eksperimentalna zajednica, s veoma dobro razvijenim i razgranatim željezničkim transportom koja izgleda kao zastarjela “vizija budućnosti”, s globalnim selom kao turističkom zamkom za brojene posjetitelje. Međutim i danas u sklopu velikog parka postoje djelovi gdje se stvarni eksperimenti i dalje odvijaju. To su otvoreni eksperimenti u poljoprivrednoj tehnologiji i GMO projektiranju.

Danas EPCOT ima nekoliko gigantskih plastenika, oko 2,5 hektara izložbenog postava potpuno posvećenog eksperimentiranju i tumačenju genetskog modificiranja, hidroponičke poljoprivrede nastale u potpunosti bez i jednog grama zemlje. Glavni proizvod ovog djela parka je poznata bundeva u obliku glave Mickey Mousa i krastavac karakterističnog i prepoznatljivog poprečnog presjeka svima poznatog i dragog miša s velikim ušima. Deformirana, modificirana, precizno projektirana i oblikovana povrća, plod otvorenog eksperimenta ponuđena brojnim korisnicima i posjetiteljima EPCOT-a.

Ovo danas je novi EPCOT, centar otvorenog i svima lako dostupnog svjetskog eksperimenta u poljoprivredi, centar koji je na čelu eksperimenata s viskom high-tech tehnologijom i visokim prinosom biljka u zatvorenom uzgoju kao što su hidroponički uzgoji i prerada biljaka. “Behind the Seeds Tour” je tematski prolazak, izložba i edukativni prikaz mogućnosti današnjice i veoma bliske budućnosti. Povrće u obliku Mickeyja samo je početak novih mogućnosti koje nam se otvoreno nude u EPCOTU, a već sutra će biti u našim dućanima, stanovima, kuhinjskim stolovima i frižiderima svakog domaćinstva na kugli zemaljskoj.

Ovaj primjer i slikoviti prizori svjedoče o bitnoj promjeni paradigme, potpunoj promjeni perspektive čovječanstva. Mjesto i prostor koji je prije samo 50 godina trebao promišljati bolju budućnost temeljenu na razvoju futurističke tehnologije poprimio je potpuno drugačiji lik. Ovaj isti prostor, tematski park potpuno opsjednut budućnošću, imao je nevjerojatnu sposobnost da vidi svijet idealističkim očima, ispituje prostor i vrijeme optimističnog doba – doba koje je vjerovalo da tehnološka inovacija može riješiti sve socijalne, društvene i tržišne probleme čovječanstva. Sve što je ostalo od tog idealističkog svijeta sada je čini mi se samo divovski Bucky Ball, kako danas od milja zovu Buckminster Fuller-ovu geodetsku kupolu, s divovskom samostojećom Mickey rukom i puno genetski modificiranog voća, povrća i solarnih elektrana u obliku Mickeyeve glave.

 

The Nine Eyes of Google Street View

Svako novo vrijeme donosi svoje specifične nove teme, generira različite inspiracije te proizvodi neuobičajene umjetničke alate. Svako novo vrijeme oblikuje i senzibilizira nove kreativne ljude, pokreće njihova osjetila. Svako novo vrijeme nudi mogućnost za reinterpretaciju civilizacijskih dostignuća ostvarenih kroz različite tehnološke, medijske i društvene platforme. Svako novo vrijeme potiče stanja kreativne transpozicije postojećih stvari i odnosa, koji prerastaju u neku novu, potpuno neočekivanu umjetničku praksu.

Kanadski umjetnik Jon Rafman i njegov osebujan i veoma inspirativan projekt The Nine Eyes of Google Street View upravo opisuje ovakvu mogućnost, predstavlja potpuno neočekivani pogled i kreativni odmak u odnosu na svakodnevne prakse digitalnog svijeta, njegove uobičajene alate, prostorno-informacijska sučelja i platforme.

Jedna od takvih novih kreativnih platformi, koja se pojavila sredinom 2000-ih, u kratkom je vremenskom intervalu okupila i formirala novu zajednicu umjetnika povezanih i umreženih kroz socijalni “web bookmarking” del.icio.us.. Za neke ljude ova će platforma ubrzo postati nova škola umjetnosti, škola koja neće biti povezana i prepoznata po specifičnom mjestu nastanka, geografiji, niti prema socijalnom ili političkom opredjeljenju. Ona se i danas pamti da je nastala, rasla i kompaktno se povezala na novom prostoru, virtualnoj mreži i prostoru weba.

Mladi nesputani kreativci počeli su koristiti internet, posebno proces surfanja internetom, kao glavni izvor inspiracije za svoje umjetničko djelo. Svatko je dobio priliku razviti svoj vlastiti stil surfanja, a umjetnikov stil pretraživanja postaje simbolična ekstenzija njihove prepoznatljive prakse. Internet je postao, bio i ostao za svih njih “Pariz iz 1920. godine”. Tako su i Jon Rafmanu, del.icio.us. i Google Street View postali jedna od takvih inspirativnih škola, drugačije mjesto i područje istraživanja.

Jon pronalazi i kopira slike s Google Street Viewa koje minuciozno istražuje i prisvaja, precizno ih arhivira, poučno predstavlja te uvodi kao neke nove, do tada neviđene slike specifično protumačene stvarnosti. Ove nove slike veoma emotivno dočaravaju prizore običnih ljudi. Prizore prostitutki na ulici, scena nesreća, slike požara, zalutalih životinja i ljudi na cesti, uhvaćene u print-screenu Jona Rafmana, shvaćamo i doživljavamo puno snažnije i preciznije nego što ih Google Street View nudi, pasivno promatra i slučajno zahvaća. U trenutku kada se printaju u velikom formatu, postavljaju na zidove galerija, odjednom postaju nove fotografije. Umjetnost Google-readymadea.

Neke od slika pronađenih u Google Street Viewu jasno prikazuju sva ograničenja Googleovog softvera za obradu slike, promjene boja, nesavršenost cjeline koja nastaje spajanjem niza slika uhvaćenih kamerom. Slika iz malenog grada u jugozapadnoj Francuskoj pokazuje istog starca dvaput na kratkoj udaljenosti, kako hoda niz pločnik sa svojim štapom. Osim čovjeka, sve na slici je potpuno statično, cesta, brdo i kuća, tako da program spaja ove dijelove slike bez ikakvog problema. No, ono što stvara dramatičan odmak od uobičajene stvarnosti je čovjek i njegov dvojnik, stvarajući drugačiju, surealnu, tajanstvenu “uncanny” sliku.

Neke su slike iz Jonove zbirke lijepe, neke su pitoreskno zavodljive, neke pak pastoralno smirujuće. Neke kao da nagovještaju dramatičnu filmsku priču. Na ulici u Sao Paolu, čovjek (lice mu je automatski zamagljeno uz pomoć Googleovog softvera) govorom tijela jasno izražava osjećaj srdžbe. Razjareno i ubrzano hoda ravno prema automobilu s kamerom. U ruci drži pištolj. Na drugoj slici nalazi se prostitutka u blizini Barcelone, gleda preko ramena, trenutak neposredno prije nego što ulazi u kamion svoje nove mušterije. Na ulici koja izgleda kao stambena ulici u Rio de Janeiru parkiran je kombi u velikom požaru Pored njega stoji čovjek bez majice, te mirno gleda scenu požara s vrata kućnoga praga.

Neke su slike pak jednostavno traumatične. Motor leži na ulici pored slupanog automobila, u gradu u blizini Rima. Muškarac u kratkim hlačama sjedi na asfaltu i razgovara na telefon. Dvije druge osobe brinu se o ženi na tlu, koja je očito u teškoj nevolji. Još jedna slika s autoceste Guanajuato u Meksiku prikazuje mrtvo tijelo, prekriveno plahtom, koje nepomično leži na sredini ceste. Policija je tu, kao i mala skupina promatrača. Isti Google softver koji briše lica i zamagljuje i registarske tablice, tako da je tablica razbijenog auta nečitka, ali je tijelo pod plahtom, kojemu noge bespomoćno vire, savršeno jasno.

Ove upečatljive slike Jon Rafman traži danima i noćima. On sam često navodi da se mora potpuno psihički pripremiti prije nego što ode na Street View “surfanje”. Ovaj mukotrpan proces zahtijeva intenzivnu izdržljivost, koncentraciju i fokus. “Jednom kad sam užlijebljen u traženje, unesem se u ono što bi se moglo smatrati stanjem ekstaze” kaže Jon. “Često sam tražio 6 do 12 sati prije nego što bi išta našao, a pak u nekim drugim prilikama mogu pogoditi vrući trag i naći pet-šest fotografija u jednoj seriji, potrošivši nekoliko minuta na traženja…. jednostavno nikada ne znate”.

Slike koje Rafman pronalazi predstavljaju i donose potpuno autentične trenutke svakodnevnog života. Ove fotografije, prema riječima samog autora, izgledaju kao da su rađene i inspirirane tradicijom američke ulične fotografije. Neke fotografije neodoljivo podsjećaju na realizam fotografija iz ere depresije Farm Security Administrationa, ili pak ostavljaju utisak fotografija Henri Cartier-Bressonovog koncepta “odlučujućeg trenutka”. Ova nevjerojatna sličnost kao da relativizira ulogu i poziciju fotografa danas. Tumači promjenjene uvjete unutar medija fotografije te jasnu potrebu za njezinim potpuno drugačijim vrednovanjem. Ova inspirativna zbirka slika i fotografija jasno ukazuje da kreativnost uvijek nalazi nove medije, proizvodi i koristi nove alate koji nas vode do novih iskustva, podražaja i potrebe za novim projektima.

Pametna Šuma

U planinama New Hampshirea, u šumi Bartlett, nalazi se prva u nizu digitaliziranih šuma; prva svjetska “pametna šuma”. Bartlett šuma u potpunosti je prekrivena gustom mrežom kablova, senzora, malih i većih robota, klima komora, izmjenjivača topline, solarnih kolektora, kamera i kompjutera koji kontinuirano i precizno nadziru prostor, život i eko sustav šume. S ciljem da se provede što bolji nadzor nad slabijim i ugroženijim vrstama eko sustava, te kako bi se predvidjele i spriječile eventualne promjene i neočekivani procesi u rastu i razvoju šumskih vrsta, ovaj donedavno netaknuti dio prirode podvrgnut je potpunoj digitalnoj kontroli, praćenju razvoja, korištenja i eksploatacije šumskih resursa.

Bartlett Eksperimentalna šuma u New Hampshireu, zatim Marcell Experimental Forest (MEF) u sjevernoj Minnesoti sa svojim SPRUCE projektom te još desetak šuma na tlu Amerike, prekriveno je sustavom šumskog nadzora i objedinjeno projektom Smart Forest. Polikarbonatni i čelični kavezi koji okružuju djelove šume te sustav kranova, tornjeva i mreža različitih veličina kojima se upravlja i lako brine o učinkovitosti digitalne opreme, precizno su raspoređeni unutar šume. Kućice i kranovi sadrže različite uređaje za simuliranje brojnih stanja te senzore koji bilježe dnevne i periodične promjene vremena “pametne šume”. Kablovi ispleteni u mrežu spajaju stabla i uređaje, opskrbljujući ih tako strujom iz baterija napunjenih električnom energijom i sustavom solarnih panela postavljenih na vrhovima stabala. Sustavom kablova i visećih traka putuju i klize mali roboti, noseći brojne uređaje, alate i kamere. Snimaju se i prate sva kretanja, evidentiraju različita stanja te analiziraju i najmanje promjene u “pametnoj šumi”.

 

gif-suma-subota

 

Pomične kamere omogućuju precizno kretanje, navođenje i prolaženje kroz šumu, daljnisko upravljane sustavom iz centra za nadzor, šumskog laboratorija ili kilometrima udaljenog toplog doma. Ovakav sustav podrazumijeva i novog “pametnog lugara”, nadzornika šume koji putem sustava potpuno digitalizirane opreme učinkovito brine o kilometrima šumskog prostranstva. Pomični roboti, kamere, radari i radne stanice sadrže bežične senzore koji primaju i šalju prikupljene podatke o lokalnoj temperaturi, intenzitetu svjetla, vlažnosti zraka, brzini vjetra i cirkulaciji zraka na različitim visinama šume. “Pametna šuma” tako snima, pohranjuje, prenosi, tumači i donosi nove, ažurirane podatke o njenom prostoru u realnom vremenu.

Na nižem dijelu šume postavljeni su sustavi nadzornih kamera i LIDAR-a. Svaki od njih vizualno pokriva svoj dio teritorija, snima kretanja u šumi. Iz dana u dan obrađuju se i pohranjuju tisuće fotografija i filmova koji kroz dulji vremenski interval prate rast i promjene na biljakama, stablima i životinjama. Pored stupova s kamerama nalaze se i kućice za ptice, dok su u njihovom podnožju smještena staništa za zečeve i brojne šumske glodavce. Preko sustava kontroliranih kuća i staništa prati se život stanara “pametne šume”. Male kamere i senzori smješteni u kućicama, snimaju i mjere broj vrsta, njihovo razmnožavanje rađanje, izlijeganje te odrastanje i život ptića, zečeva, vjeverica, risova, jelena, vukova i medvjeda. Senzori postavljeni u staništima i gnjezdima precizno mjere sve promjene, nadzirane i praćene budnim okom lugara, znastvenika ili stručnjaka za ekološku različitost i biološku održivost “pametne šume”.

Pametna šuma također koristi i specifične osjetnike precizno zakopane na različitim dubinama zemlje, koji govore o aktivnostima i promjenama vezanim za sastav, temperature i vlažnost tla. Senzori položeni u zemlji mjere količinu i produkciju karbon dioksida te putem malih mikro kamera snimaju rast korijenja te apsorpciju hranjivih tvari. Također, ovi senzori potpomognuti dodatnim bioenergetskim impulsima, kojima se upravlja s centralnog kompjutera, mogu jednako tako lako smanjiti ili povećati količinu valova koji pospješuju ili usporavaju rast ili razvoj vrste. Neke vrste bilja, pojedina stabla i određeni broj muha, pčela, leptira, ptica i raznih životinja, prati se preko sustava mikro čipova koji se precizno ugrađuju u grane, korijenje ili pod kožu životinja te putem radio valova i njihovih različitih frekvencija (RFID) šalju poruke o poziciji, rastu i promjenama na praćenoj vrsti.

Inspirirana i potaknuta ovim novim mogućnostima “pametne šume”,  grupa mladih umjetnika okupljena u skupini Universal Assembly Unit izradila je interesantan projekt pod nazivom Datum Explorer. To je multidisciplinarni projekt koji dokumentira i istražuje različita prirodna okruženja i šume te prikazuje staništa životinja obuhvaćena i nadzirana digitalnim tehnologijama. To je istovremeno dokumentarni prilog, aplikacija i web instalacija, snimljena i obrađena tijekom 2014. godine u šumama u Istočnom Sussexu. “Pametna Šuma” je skenirana i istražena pomoću 3D skenera-Lidar i binauralnog uređaja za snimanje. Ovaj 3D prikaz vjerno oslikava mogućnost transformacije prirodnog u digitalni krajolik kao dio istraživanja, dokumentiranja, nadzora, ali i igre u prostorima koji nam prije nisu bili lako dostupni.

 

 

U sveopćoj brizi za okoliš, preciznom mjerenju i kontroli eko sustava šume prikazanog kroz SPRUCE projekt, i šume Bartlett, svima postaje jasno da ulazimo u vrijeme i prostor potpune urbanizacije prirode, gdje je “pametna šuma” nekima teže vidljiv, ali jasno prisutan, apsolutno kontroliran i projektiran “šumski urbanizam”. Također, ovi otvoreni šumski laboratoriji pokazuju mogućnosti razvoja, ne samo pamatne šume, već razvoj i smjer kojim korača čovječanstvo. Antropocentrizam suvremenog planeta koja nadzire, projektira, planira i redefinira svaki pedalj zemaljske kugle u cjelini, stvara sustav potpune umreženosti i povezanosti sustava na tlu, zraku i u vodama svijeta, redefinirajući ulogu prostornog planiranja, projektiranja sustava i arhitekture.