Start-Up Objekti, Organizacijski Oblici i Blockchain Prostor Simon Dennya

Da je moguće precizno istraživati, kritički se odnositi i uvjerljivo reprezentirati fenomene globalnoga društva, te pritom biti duhovit, zabavan, doziranim humorom komunicirati zajednici osjetljive i veoma ozbiljne teme, a istovremeno ne zapasti u trivijalnu, banalnu i pojednostavljenu interpretaciju teme kojom se bavimo, jasno i upečatljivo nam prikazuje rad berlinskog umjetnika, rođenog Novozelanđanina Simona Dennya.

Kada Denny priča za televiziju ili YouTube kanal, daje intervju portalima i novinama, ili u svojim komentarima jasno progovara o ozbiljnim, i za neke kritičare globalnog poretka, zabrinjavajućim temama i fenomenima, on ne gubi duh i izraz koji se više veže uz poslovnog ili financijskog analitičara, korporativno-tehnološkog groupiea, ili osnivača startup kompanije. Njemu nije nikakav problem razgovarati i komentirati u časopisu “Vogue” o veoma neizvjesnim, i za većinu ljudi slabo poznatim temama kao što su “global governance”, “distributed ledger” and “blockchain”.

Ova otvorena i veoma komunikativna pozicija koja otvara i tumači brojne prikrivene i ne posve razjašnjene teme, područja i tehnologije o kojima većina intelektualaca i znanstvenika paranoizira kao konačnoj propasti čovječanstva, Simon Denny prevodi u jednako tako zavodljive jasne i svakom bliske prostorne instalacije, objekte i umjetničke uratke. “Mislim da moj Fan-Art, zabavna umjetnost koju proizvodim, predstavlja jednostavan način da ispričam istinitu priču, te ljudima pružim šire i lakše razumijevanje različitih vizija bliske budućnosti.”, kaža Denny u jednom razgovoru.

U svojoj izložbi “Blockchain Future States” koju posljednjih godina postavlja u brojnim muzejima širom svijeta, Simon priča i analizira temu Blockchaina. Prostor umjetničke galerije koristi kao oltar na kojeg postavlja objekte, svojevrsne ready-made skulpture sastavljene od plastičnih, kartonskih, polikarbonatnih, najlonskih objekata, printeva i postera. Na njima i preko njih Denny prikazuju glavne aktere i vizionare blockchaina, decentralizirane beze transakcija koju koristi kriptovalutu bitcoin, opisanu u svim medijima kao “budućnost interneta”.

Denny u svoju izložbu uvlači lik i djelo kompjuterskog znanstvenika Craiga Wrighta koji je uveo kriptiranu valutu pod lažnim imenom, pseudonimom Satoshi Nakamoto. Ovo ime je složenica koja je originalno predstavljalo Asha, glavnog lika iz Pokemona, te japanskog filozofa iz 17-og stoljeća Tominaga Nakamota koji je otvoreno kritizirao Budizam i Konfucionizam. Tu su i drugi likovi, ekonomistica Blythe Masters, CEO kompanije Digital Asset Holdings, investitor i financijski stručnjak Balaji S. Srinivasan, CEO Bitcoin startup 21 Inc, i programer Vitalij Buterin, suosnivač kriptovalutne kompanije Ethereum. Svi ovi likovi i njihove zanimljive osobne priče, djela i izumi koje su donijeli na svjetlo dana, uhvaćeni su u prostoru galerije, na objektima, kartama i mapama igre Risk, koju sada i u ovom slučaju projektira Simon Denny.

Simon Denny vješto manipulira, komentira i kombinira elemente popularne digitalne kulture, startup ekonomije i poduzetničkog duha. Na svojim uradcima s berlinske izložbe pod naslovom “Disruptive Berlin” izlaže radove koji predstavljaju njegov osebujni “snapshot” berlinskog tech-startup ekosistema. Inspiriran energijom, stilom i brzom promjenom dionika, njihovog jakog utjecaja na ekonomiju, te promjenama koje izazivaju male, ali silno agilne tvrtke i mladi kreativni ljudi.

Poremećaj koji se vidi u naslovu izložbe svugdje je prisutan u današnjem svijetu poduzetništva i globalne ekonomije, tako da “Disruptive Berlin” reprezentira portret visoko motivirane zajednice, načine njihovog života, rada i trgovine u Berlinu, ali i širom umreženog i medijima spojenog svijeta. Izložba je zapravo prezentacija istraživanja o fenomenu kojeg ova zajednica proizvodi na kulturnom, vrijednosnom, ideološkom, retoričkom, vizualnom sadržaju i imageu kojeg generiraju i svijetom prenose.

U projektu i izložbi istraživanja pod nazivom “Products for Organising” Denny analizira i prezentira odnose moći hijerarhije unutar digitalnog i cyber prostora. Od precizne analize povijesti organiziranja i strukturiranja moći unutar tehnologije do prikaza hakerskih tehnika, raznih pojedinaca i skupina koja je tijekom posljednjih desetljeća snažno obilježila aktivan i subverzivan odnos ljudi naspram tehnologije. Ovaj dio objekata, tekstova, maketa i podataka Simon Denny izlaže unutar okvira i polica koje se koriste u server sobama i instalacijama data centara.

Pored polica s materijalom hakera Denny izlaže skulpture koja gradi na bazi jasne arhitektonske prezentacije građevina, istražujući formalne aspekte i oblikovne karakteristike organizacija kao što su Agile Software Development i Holacracy self-management organizacije. Analizirajući i prezentirajući “Apple” upravnu zgradu prstenastog oblika, istražujući rad GCHQ ili Z.E. Pass smartphone app, smještenih i organiziranih unutar jasnih hijerarhija, inspiriran njihovom arhitekturom, radom, razmišljanjem, dijagramima, tablicama, Simon Denny zavodljivo prikazuje njihov jasan koncept nastanka, sudjelovanje u strukturiranju odnosa moći vezanih uz medije, financije, bankarstvo, organizaciju, nadzor, prijenos i čuvanje podataka.

Bilo da radi izložbu o razvoju kompanije Samsung ili istražuje odnos video igrica i nadzora podataka, svi prikupljeni i jasno oblikovani elementi, poruke, dijagrami i logotipovi lebde i plutaju unutar skulptura, objekata i arhitekture Simona Dennyja. Svjetleće reklame, plazma ekrani, kablovi, led lampice, plexi i plastični komadi sklapaju se u neočekivane ready-made skulpture.

Umjetnički rad za Simona Dennyja je također jasan i odgovoran posao. Mnogi principi rada i svijeta koje zatiče u zajednici “entrepreneurshipa” izgledaju mu vrlo aktualni i društveno relevantni. Vrijednosti povezane s poduzetništvom izgledaju bliske njegovom stavu i načinu rada. Visoko motivirani ljudi s visokorizičnim, prekarnim, neizvjesnim idejama, utopijama pokrenutim u garažama i podrumima, pomiješani s visokim stupnjem učinkovitosti te najvišim standardom misli. Što bi moglo biti ljepše?