ARK D0 – Titov Bunker – Konjic

Bosna i Hercegovina, s planinom Zlatar, desetljećima je čuvala najveću državnu vojnu tajnu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U neposrednoj blizini Konjica, veliki bunker kodnog naziva “ARK (atomska ratna komanda) D0”, ukopan u dubinu visoke planine, sagrađen je kao sklonište za predsjednika Tita, njegovu porodicu i bliže suradnike u slučaju atomskog rata. Također, bunker je trebao služiti kao centar vojnih operacija, sklonište i komanda za Štab vrhovne komande. Ova nesvakidašnja podzemna građevina, s više od 100 prostorija, trebala je osigurati tajan i siguran život 350 ljudi u periodu od 6 mjeseci.

Prvi dio bunkera, maskirni dio, sastoji se od tri obične kuće kosoga krova položene uz cestu koja vijuga u kanjonu rijeke Neretve. Kuće bijele boje, drvenih prozora, s tipičnim kosim krovom, po ničemu nisu sugerirale da udomljuju kontrolnu stanicu bunkera za uže osiguranje predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita te pomoćne građevine u kojima bi trebalo biti smješteno osoblje za tehničku podršku. Iza kuća, ukopana u kamenu planine Zlatar, nalaza se troje metalnih vrata debljine 1,20 metara i zakrivljeni tuneli koje vode u srce atomskog skloništa dubine 280 metara i dužine 202 metra.

U slučaju opasnosti od nuklearnog rata i neposrednog atomskog napada, bunker je bio spreman udomiti članove najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ. Oni su mogli boraviti sigurni i zaštićeni, opskrbljeni i opremljeni svime što je potrebno za normalan život. Temperatura u bunkeru je stalna, između 21 i 23 stupnjeva celzijusa, a vlažnost zraka od 50 do 70 posto, zavisno od namjene bunkera, što predstavlja idealne uvjete za ljudski život. «ARK D0» omogućava punu zaštitu od nuklearnog udara snage 25 kilotona. Iz bunkera postoji jedan sigurnosti izlaz koji vodi na brdo iznad ukopane građevine na visinu od 170 metara, kojim se možete pristupiti relejnom čvorištu na planini Zlatar.

velika-situacija-gif-1

Za ovaj masivni bunker i njegovu strogo čuvanu tajnu znala su samo četiri visoko pozicionirana zapovjednika. Radnicima koji su gradili ovo zadnje, i koji su se često izmjenjivali i kontinuirano stizali s različitih dijelova bivše države, rečeno je da kopaju u novom rudniku, da rade na istraživanju mineralnog sastav planine, ili da izvode novu hidroelektranu na Neretvi. Samo mali broj voditelja gradilišta znao je djelomičnu istinu da se radi o vojnoj infrastrukturi, ali su svejedno morali potpisati ugovor o vječnoj šutnji. Gradnja Titova bunkera trajala je od 1953. do 1979. godine i koštala je vrtoglavih 4,6 milijardi dolara. Od početka gradnje objekt su skrivale priroda i tri kuće te se po ničem nije dalo zaključiti da se upravo ispod njih nalazi najvažniji vojni objekt u SFRJ.

Ulazeći u velebni bunker te kružeći kroz njegov polukružni tlocrt prvo se susrećemo s kuhinjskim “blokom 7” koji predstavlja sklop za blagovanje s kuhinjom i velikim spremištem hrane koja sadrži namirnice za godinu dana života. U nastavku slijede “blokovi 10 i 11” u kojem se nalaze cisterne s naftom i agregati. Tu su dvije cisterne s po 25 tona nafte i manji, dnevni rezervoar s dvije tone nafte. Za jedan sat rada svih instalacija i potpuni pogon bunkera bilo je potrebno oko 200 litara nafte. Tu je u blizini također smješten i sustav za protupožarnu zaštitu s bocama Halona 2402 – C2Br2F4, koji se automatski aktivira za gašenje u slučaju eventualnog požara.

rezane-akse

U centralnom bloku između agregata i kuhinjskog bloka nalaze se filteri za pročišćavanje zraka kako bi spriječili ulaz onečišćenog i kontaminiranog zraka. Tu je akumulatorska stanica i agregat koji služi za rezervno napajanje sredstava veze i paničnu rasvjetu, koja gori u cijelom bunkeru 24 sata. Agregat je snage 45 KW. Pored glavnog agregata ovdje su i 2 agregata za rezervno napajanje objekata od 560 KW, kao i komandne table za 2 agregata. Auspuh, dimnjak agregata cijelom svojom dužinom omotan je azbestnim konopcem i odvodi dim na vrh brda iznad bunkera.

U “bloku 11” se nalazi tank s pitkom i tehničkom vodom, postrojenja za pumpanje i razvod pitke vode, postrojenja tehničke vode i bazen od 170 kubičnih metara vode. U “bloku 6” nalazi se automatska centrala s 350 brojeva, radio-relejni centar s antenskim sustavom razmještenim okolo samog Konjica. U nastavku ovoga bloka nalazi se centar za žičane veze, digitalni centar s teleprinterima i pratećom tehnikom za komunikaciju. U “bloku 9” smještena je centralna klima i radionica za tehničko održavanje objekta te sistem za praćenje eventualnog nuklearnog udara. Centralna klima i rezervna klima pali se naizmjenično i radi punom snagom svakih 6 sati, hlađena i prozračivana s 4 ventilatora snage 30 KW. Tu su i dvije trafo stanice koje se naizmjenično stavljaju u rad.

presjeci

U nastavku u “bloku 5” koji se nalazi na kraju bunkera smješten je vrhovni Štab i konferencijske sale. U nekoliko Štabnih sala smješteni su vertikalni panoi za čitanje i crtanje karata. U većoj štabskoj sali nalazi se upravljački stol za rukovođenje i vezu sa svih 6 bivših Republika SFRJ, kabinet za načelnika Štaba opremljen kabinetskim namještajem i ležajem za odmor i eventualno noćenje. Slijede dva amfiteatra, s polukružnim sjedištima, centralnim stolom sa sjedištima i ozvučenjem. U nastavku nalazi se “blok 4” koji je predviđen za smještaj, odmor i boravak koji sadrži preko 100 soba namijenjenih isključivo za spavanje čuvara vrhovnog komandanta.

“Blok 8” predstavlja Predsjednički blok. Sve spavaone namijenjene za najveći vojni vrh. Do ovog izdvojenog bloka vode stepenice za kabinete, radne prostorije i spavaone najvećeg političkog vrha s Predsjednikom države, Josipom Brozom Titom. U ovaj strogo čuvani blok ulazi se kroz prostorije sekretara-šefa kabineta, iz tih prostorija u čekaonicu, salu za prijem stranaka s dvadesetak sjedišta, a onda iz nje u kabinet Predsjednika SFRJ. Iz kabineta koji je u obliku potkovice vraća se u spavaću sobu predsjednika Tita, odatle u toalet, kupatilo, hodnik s plakarima za garderobu. Slijedi posebna soba za Jovanku Broz, soba s toaletnim ogledalom, stolom i stolicama, a iz nje se može kružno ući u radni kabinet i sobu premijera Džemala Bijedića, koji je tada vršio ovu delikatnu i kontroverznu funkciju.

Ovaj prilog nastao je kao razultat istraživanja, posjeta lokaciji i rada u radionici “Kontinuirani Interijer” koja je održana u Sarajevu 1. travnja 2017. godine u organizaciji LIFT – Prostorne Inicijative. Materijali će biti korišteni za izložbu i konačnu prezentaciju na Danima Arhitekture koji će se održati od 17.05. do 21.05.2017. godine u Sarajevu.

Izvori:

www.titovbunker-posjete.com

http://www.konjic.ba/

http://www.telegraph.co.uk/news/picturegalleries/worldnews/11258143/Titos-top-secret-bunker-in-Bosnia-is-a-time-capsule-back-to-1950s-Yugoslavia.html