Rikard Benčić Hotel

Rikard Benčić Hotel je radionica arhitektonskog projektiranja – RAP 3 master studija Arhitektonskog Fakulteta u Zagrebu. Projekt Rikard Benčić Hotel pred studente postavlja izazov kreativnog istraživanja, argumentiranog predlaganja te nadahnutog programiranja novih aktivnosti gradskog bloka, s hotelom kao konkretnim projektom njegove urbane obnove i revitalizacije.

plavi-gif2

Blok Rikard Benčić je heterogeni kompleks građevina u samom centru grada Rijeke, koje čine funkcionalnu i tehnološku cjelinu napuštene tvornice šećera iz 18. stoljeća, duhana iz 19. stoljeća te motora iz 20. stoljeća. Danas devastiran prostor dijelomično je nastanjen pogonom za proizvodnju pekarskih proizvoda PIK-Rijeka te različitim višestambenim građevinama na uglovima gradskog bloka. Urbana revitalizacija prostora i građevina bloka Rikard Benčić dio je strateškog projekta Europske Prijestolnice Kulture, EPK (ECOC) 2020 RIJEKA.

U sklopu kandidature i njezinog programskog predstavljana dio prostora stare tvornice sa starom upravnom zgradom prenamijenjuje se u novi Muzej Grada, dok su prostori starih tvornica motora predviđeni za skoro useljenje Muzeja Suvremene Umjetnosti te novu Gradsku Knjižnicu i centar kreativnih industrija. Rikard Benčić Hotel s novim parkom i trgom jedina je planirana novogradnja unutar ovog heterogenog gradskog bloka.

Rikard Benčić Hotel je smješten u samom centru grada, u neposrednoj blizini željezničkog i autobusnog kolodvora te sa sadržajima u kulturi i kreativnim industrijama predstavlja generator urbane aktivnosti ovog, danas zapuštenog i zanemarenog dijela grada. Rikard Benčić Hotel nije mjesto koje ugošćuje zalutalog turista, niti slučajnog putnika namjernika. O Hotelu Benčić se već prije zna, u njega se dolazi ciljano, u njemu se živi, i svakako mu se vraća. Ovaj Hotel ja kuća specifičnog doživljaja, aktivnost i događaj mjesta, utjelovljeni u kući specifične kulture.

 

 

Hotel Benčić ne prima i ne ugošćuje standardiziranom ponudom te ne ostavlja dojam uniformiranosti hotelskih lanaca koji danas u globalnom svijetu izgledaju predvidivo isto. S druge strane, on nije, niti želi biti improvizirani hostel niti pretenciozan boutique hotel. Rikard Benčić Hotel također nije mjesto koje se razbacuje zamornom ekskluzivnošću i predvidivim hedonizmom turizma, već generira specifično mjesto, potiče i okuplja ljude različitih kultura. Rikard Benčić Hotel je poput drage kuće, ugodnog doma kojem se rado vraćamo, specifično mjesto koja spaja, ugošćuje i ispraća različite ljude.

Tijekom srijede, 20. siječnja 2016. godine održana je završna prezentacija i izložba semestralnih radova koja prikazuju različita promišljanja prostora u Rikard Benčić Bloku. Izložba i događanja prva su u niza aktivnosti prenamjene stare tvornice te izgradnje Muzeja Suvremene Umjetnosti, kao dijela projekta EPK (ECOC) 2020 Grada Kulture i prezentacije Hrvatske na ovogodišnjem “La Biennale di Venezia”. Selektor i kurator nastupa, arhitekt Dinko Peračić, ravnatelj Muzeja Slaven Tolj, te gosti kritičari Ivan Šarar, pročelnik odjela za kulturu, Jana Rozman iz odjela za urbanizam Grada Rijeka, Dolores Oštrić iz Konzervatorskog odjela Ministarstva Kulture i arhitektica Ida Križaj, u otvorenom su i konstruktivnom razgovoru sa studentima razmatrali njihove prijedloge uređenja i revitalizacije Bloka Benčić te tako omogućili i prvo korištenje prostora od početka radova na izgradnji budućeg Muzeja.

tlocrti_maja

Studentski radovi i njihovi kreativni prijedlozi obuhvaćaju širok spektar mogućnosti prenamjene Bloka Rikard Benčić. Polazeći od teze i konkretnog programa kojim se budući blok oživljava kao centar specifične kulture i umjetnosti grada, hotel postaje dio otvorene i svima dostupne ponude mjesta, ali kreativni i konceptualni pokretač događanja u Bloku Rikard Benčić. Hotel kao mjesto promišljanja i življenja specifičnih programa i događanja u kulturi.

 

bernarda_gif

Hotel tako, kroz brojne prijedloge, postaje dio MMSU, Muzeja Grada ili knjižnice, gdje se prema konkretnom projektu okupiraju i prisvajaju djelovi građevina, koristeći njihove specifične namjene u kontekstu drugačije ponude hotela. Gost-umjetnik tako postaje kurator-hotela, koji unutar ograničenog vremenskog perioda postaje predlagatelj načina življenja, a gosti njegovi dobrovoljni stanari, žitelji promjenjivog i veoma specifičnog načina boravka, prehrane, opuštanja, zabave i rada. Ovakav vid projektiranja i vođenja hotela ne podrazumijeva samo predvidivo oblikovanje objekta sa umjetnicima, karakterističnim za današnje arhitektonsko-dizajnerske prakse, već kreativno promišlja i projektira življenje koncepta i iskustva umjetnosti same.

Radovi također propituju horizontalno širenje i rastakanje sadržaja hotela unutar cijelog bloka predlažući naseljavanje i korištenje postojećih građevna hotelskim funkcijama. Horizontalni dijagrami namjene korištenja transponiraju se u konkretne arhitektonske konstrukte, redefinirajući pritom strukturu bloka, obogaćujući elemente hotela neočekivanim svojstvima i neuobičajenim prostornim sučeljima. Neki od projekata prenamjenjuju postojeće tkivo barokne palače, stara skladišta i tvornicu motora u polivalentne dvorane, banket sale, bazene i kupališta, relax dvorane ili prostore javnih događanja, okupirajući tako i dijelove knjižnice koja postaju njezini javni prostori, mjesta prezentacija, dvorane javnog čitanja ili performancea Bloka Rikard Benčić.

Projekti  se također dotiču teme riječkih industrijskih građevina i karakteristične siluete nebodera, promišljeno interpretirajući estetiku i logiku lučkih silosa, kao novih akcenata, motiva i generatora arhitekture Bloka Rikard Benčić. Komprimiranje različitih sadržaja hotela, te otvaranje mogućnost slaganje sadržaja i namjena po vertikali, kanalizira i vodi pješaka ili korisnika hotela da preko sustava vertikalnog transporta i javnih promenada otkriva i istražuje do sada neviđene i neočekivane prostorne senzacije i gradske vizure.

Predstavljene projekte u Bloku Rikard Benčić izradili su studenti arhitekture: Sven Belak, Mirta Friganović, Enia Kukoč, Bernarda Lukač, Maja Merlić, Iva Radošević, Dora Sipina i Anamarija Vržina.

Video Dario Gilja, fotografije Damir Žižić za “to trebamo-to radimo”.