Thomas Jefferson Grid

Prije točno dvjesto i trideset godina Thomas Jefferson podijelio je Američku državu preciznim i kontinuiranim rasterom. Jednostavna i pragmatična mreža koja se pružila prostranstvima ove velike zemlje, imala je za cilj definirati prostor, utvrditi precizne granice i raspored vlasništva nad objedinjenim teritorijem nezavisne federacije 50 samostalnih država. Nakon donesene deklaracije o nezavisnosti, tijekom 1785. godine, Thomas Jefferson usvojio je i primijenio niz zakona, pa tako i danas poznati sustav nazvan Public Survey System, razdjelivši zemlju na jednake i pravilne kvadrante.

Kvadranti površine jedne kvadratne milje služili su, prema Jeffersonovoj zamisli, budućoj naciji poljoprivrednih maloposjednika (yeoman farmers), da preciznom regulacijom i trženjem zapadnih teritorija prostrane američke zemlje, namaknu novac u ratnoj obnovi te jednako tako prehrane i oporave iscrpljeni narod.

Nakon minulih stoljeća te nakon duge i intenzivne gradnje, planiranja i organizacije teritorija, mijenjajući brojne sustave i urbana pravila, danas zahvaljujući google-earth pregledniku otkrivamo sliku Public Survey Systema, njegovu ljepotu jednostavnosti te bogatstvo različitosti stvorenu kroz pragmatičnu i jednostavnu učinkovitost. Instagram profil nepoznatog autora, pod nazivom “ The Jefferson Grid”, donosi zbirku fotografija, uhvaćenih motiva kontinuiranog rastera “One Square Mile Per Frame”.

 

jeff3 turato

 

Poznat po svom pravokutnom i veoma jednostavnom principu, Public Survey System je izrađen i sproveden na temelju zemljišnog pravilnika i zakona iz 1785. godine sukladno Ugovoru iz Pariza od 1783. godine, nakon završetka američke revolucije. Počevši s primjenom u državi Ohio, PLSS se koristio kao metoda primarne podjele namijenjene za prodaju zemljišta. Survey System kasnije se spojio s General Land Officeom te je potom postao dio američkog zavoda za upravljanje zemljištem, koji i danas kontrolira, ažurira i provodi ankete, prodaju i naseljavanje nove zemlje.

Kao i nekada, tako i danas, linije Thomas Jeffersonovog grida, tragovi i fragmenti apstraktnog rastera, učinkovito i precizno prekrivaju polja, ravnice, brda i doline, stvarajući s novom izgradnjom, poljoprivredom i infrastrukturom veoma inspirativne prostorne odnose. Jasne i precizno postavljene granice i danas se većinom poštuju, ali su u većini slučajeva nadograđene, prekrivene, zamijenjene ili dopunjene nekom novom urbanom, infrastrukturnom ili administrativnom namjerom. Ovaj precizni i jasni sustav omogućuje nove, neočekivane odnose, potiče, ali i kontrolira raznolike mogućnosti razvoja urbaniziranog teritorija, precizno moderirajući razvoj složenog urbanog kolaža.

Dva stoljeća nakon uvođenja, primjene i izgradnje globalnoga grida nepoznati autor, suvremeni “fotograf”, postavio je na svojem Instagram profilu nevjerojatnu zbirku i galeriju slika Jeffersenovog rastera. Istražujući, precizno tražeći i minuciozno obrađujući slike preuzete s Google Mapsa, ovaj nepoznati autor izradio je nekoliko stotina različitih fotografija. Svaka od njih prikazuje po jedan isječak, jedan kvadrant, polje jedne kvadratne milje, definirano, ali i veoma jasno preoblikovano i dopunjeno novom aktivnosti. Odnos preciznog rastera koji se preklapa, pretapa i sukobljava s raznim poljoprivrednim infrastrukturama, sustavima za navodnjavanje, infrastrukturama brana, vodovoda, autoputova, željeznica i cesta, sve do malih naselja ili dijelova gradova, sve se veoma jasno i inspirativno prepliće s Jeffersonovim gridom.

 

jeff2 turato

 

Nepoznati fotograf je, shvaćajući Instagramovu raširenost i sklonost njegove mreže da brzo precizno i učinkovito prenese poruku, izradio veoma inspirativnu i istraživački preciznu zbirku slika. Ova kolekcija fotografija govori o vanvremenskoj mreži, o jasnoj i veoma utjecajnoj podjeli koja poput Rimske centurijacije, agera, mreža blokova američkog grada te beskonačnog rastera Superstudia i Archizooma, tumači i priča o preciznom okviru za operacionalizaciju teritorija. Ovaj idealni prostorni kod služi za različita, ali precizna tumačenja, za učinkovito snalaženje kako prostorno, tako i administrativno, dajući pritom neograničene slobode unutar jasnih i prepoznatljivih pravila. Čini mi se danas da riječi poznatih vizionara razvoja grada 60-ih godina prošlog stoljeća pričaju zapravo više manje univerzalnu priču i teoriju američkog Public Survey Systema.

“Za sve one koji poput nas vjeruju da arhitektura ima sposobnost definiranja specifičnog i jasnog načina ostvarivanja kozmičkog poretka na zemlji, te da postoji mogućnost stavljanja stvari u red, potvrđujući pritom sposobnost čovječanstva za svakodnevnim ponašanjem i djelovanjem prema jasnim pravilima života, mišljenja smo da naša “moderirana utopija” može u bliskoj budućnosti zamisliti stanje u kojem će arhitektura biti stvorena jednim potezom, jednim aktom, te će iz jednog arhitektonskog poteza biti sposobna razriješiti sve motive koji su doveli čovjeka da gradi dolmene, menhire, piramide, i na kraju kao ultimativni racio, beskonačne bijele linije i rastere u pustinji.”

Superstudio, The Continuous Monument: Arhitektonski model za totalni urbanizam, 1969. godina.

 

jeff1 turato