Kazimir Ostrogović, Kuća Majnarić u Crikvenici

Nastavljajući se na predhodni primjer kuće u Malinskoj, pokazao bih drugi karakterističan i upečatljiv primjer kuće koja bi da je izvedena danas mogla govoriti više i kvalitetnije o stanovanju i odmoru nego sva izvedene nove kuće za odmor u Crikvenici od početka 90-ih do danas. Ova nevjerojatna spoznaja govori o potpunom odsustvu osjećaja za kvalitetan okvir života ljudi koji borave i dolaze u ovo nekad malo a sada nekontrolirano “nabubreno” mjesto na Kvarneru. Iskreno mislim da za to i takvo stanje nisu odgovorni samo arhitekti.

Kuća Majnarić izvedena 1938. godine jadna je od najupečatljivijih realizacija Kazimira Ostrogovića u predratnom Kvarnerskom opusu. Ostrogović nakon fakulteta dolazi na Sušak, dobro planirajući svoj povratak u rodni kraj, predhodno radeći u birou Stanka Kliske kojem pomaže na projektu i izgradnji nove Sušačke bolnice.

Krš, kamen i gromača koju nosi duboko u svojim korjenima na ovoj kući u snažnoj ekspresiji zidova doživljavaju punu realizaciju. Element kamenog klesanaca Ostrogović susreće u pučkoj arhitekturi otoka Krka od kuda potječe, kamenim rustikama kao bazama stambenih i javnih građevina na Sušaku i okolici nadahnjuje se od prvih dana arhitektonske prakse. U ovom slućaju element kamenog suhozida hipertrofiran je do nivoa zidnog platna kojim oblaže građevinu do njezinog vijenca.

Južno ostakljeno pročelje u cijelosti ja otvareno prema moru. Svjastan da ostakljenje osim mogućnosti ljepog i otvorenog pogleda na morsku pučinu donosi probleme sa insolacijom, Ostrogović produžuje za njega već karakterističan jednostrešni kosi krov preko ruba građevine. Dugom izvučenom sterhom zasjenjuje prostore u kući u vremenu kada je sunce u zenitu. Ovim suprotstavljanjem ostvarena je dotad neviđena ekspresija modernog komponiranja arhitektonskih sklopova na primorskom području.


Maleni otvori i snažna kamena rustika suprotstavljena je eleganciji i glatkoći velike krovne strehe, žbukane bijelom terabonom. Također uvlačenjem prostora dnevnog boravka ispod terase prvog kata ostvaruje dodatnu plastiku pročelja, te zasjenjuje dio prostora u prizemlju građevine. Osim razloga jasnog koncepta i arhitektonske ekspresije razlog introventiranosti bočnog i stražnjeg pročelja građevine također možemo tražiti u ograničenju i skučenost parcele koju Ostrogović zatiče. Kuća je koncipirana sa prizemljem i katom na relativno maloj kvadraturi, gdje je svaki detalj brižno i funkcionalno isprojektiran. Ulaz sa vjetrobranom smješten je na zapadnom pročelju iz kojeg se ulazi u dnevni boravak sa blagovaonicom, dok je na sjeveru kuhinja sa gospodarstvom i sobom za poslugu. Prostor dnevnog boravka izvučen je u obliku svojevrsnog erkera izvan volumena građevine, te se nadovezuje na vanjsku terasu pokrivenu strehom balkona prvoga kata. Stubištem koje se nalazi uz ulazni prostor vode preko gospodarstva u manji podrum, te na kat građevine na kojem se nalaze tri sobe i kupatilo.

Uz kamenu rustiku kao osnovni element komponiranja fasade kuće Majnarić kao kontrast težini i plastici fasade postavljeni su elementi čelične bravarije. Ograde, rukohvati, prozorski okviri, izvedeni su iz vučenih čeličnih profila i cijevi, te prefabriciranog željeznog pletiva rastegnutog između čeličnih nosača.