Kazimir Ostrogović, Kuća Kosch u Malinskoj

Potaknut spoznajom da će se novim zakonom o “legalizaciji bespravne gradnje”, svi bezpravno sagrađeni objekti i kuće moći legalizirati pokušao sam se prisjetiti nekih lijepih i poticajnih realizacija sa Kvarnerskog područja kojima ovaj zakon nije trebao. U razgovoru sa kolegama i prijateljima shvatio sam da i većina arhitekata nezna za neke primjere kuća izvedenih u prošlom stoljeću na ovom području, a koje sam istraživao, pronalazio, i iskreno njima bio inspiriran u nekim svojim promišljanjima i djelovanjima kao arhitekt.

Malinska I Crikvenica su dva gradića koja najbolje pokazuju kako pogubna i loša može biti nekontrolirana apartmanizacija teritorija. U slučaju ovih sredina, problem nije u njihovoj nelegalnosti, već naprotiv, većina ako ne i sve intervencije posjeduju uredne dokumente za izgradnju. No, rezultat je poguban, depresivno provincijalan. Prevladava potpuno odsustvo osjećaja za prostor, normalno i iskreno skladno. Samo sedamdest godina prije izvedene su neke od prvih kuća za odmor na području naše zemlje.

Kuća za ing. Oscara Koscha predstavlja prvu realizaciju tek diplomiralog mladog arhitekte Kazimira Ostarogovića. Kuća je projektirana tokom 1934, a realizirana 1935. godine u vrijeme kad Ostrogović svoje prve dane prakse provodi u birou arhitekta Kliske i Lowija. Topla ljeta provodi kod roditelja u svojoj rodnoj Malinskoj gdje je sve veća potražnja i mogućnost za kupnju atraktivnih parcela uz more. Kako se radi prvenstveno o mlađim investitorima iz bogate građanske klase advokata, lječnika i inženjera školovanih u duhu modernih svetskih gibanja, Ostrogovićev duh i arhitektonski talent imponira svojom čistoćom i elegancijom pristupa koncipiranja građevina.


Kuća Kosch nalazi se u maloj uvali na rubu Malinske uz lungo mare i plažu. Ostrogović uvlači kuću od linije obale te na prirodnoj denivelaciju terena projektira spremište za brodice sa prostranom terasom lagano uzdignutu od nivoa mora i šetnice. Ovim postupkom fino gradiranja vanjskog prostora plaže i terase koju uvlači ispod same građevine postavljajući kuću na stupove storen je sjenovit prostor vanjskog dnevnog boravka idealnim za boravak i život u ljetnom periodu. Ovom principu stvaranja otvorenog prizemlja Ostrogović će ostati vjeran kroz cijeli svoj opus vila u Malinskoj.

Ovaj fini osjećaj za kombinaciju elemenata manifestnog Corbusierovog otvarenog prizemlja, sa ljepotom zasjenjenog boravka na otvorenom, predstavlja svojevrsnu modernističku odu ljepoti življenja na mediteranskom prostoru. Ovu tvrdnju također potvrđujemo prilikom analize tlocrtne dispozicije prizemlja građevine gdje Ostrogović postavlja niz vratiju sa ulascima u prostor ulaznog halla, kuhinje te ostvaruje ideju o širokom, otvorenom sjenovitom prostoru susreta, boravka i ulaska u kuću uokrenutoj prema jugu i moru.

Na katu građevine nalazi se niz spavaćih soba i prostor dnevnog boravka za boravak u zimskim mjesecima i kišovitim ljetnim danima. Pročelje građevine izvedeno je iz glatke bijele terabone, s jednostavnim pravokutnim otvorima prozora s drvenim eslinger roletama, i karakterističnim kvadratnim odrazčnicima kosog krova. Ostrogović dobro poznaje podneblje i toplinu podnevnog sunca te izvodi kosi krov s dvostrukim plitkim “tavanskim” prostorom i zemljanim nabojem, koji štiti prostorije od pretjeranog zagrijavanja. Ove oblikovne i elemente Ostrogović će upotrijebiti na cijelom nizu slijedećih realizacija u Malinskoj.